TUSITUSIGA & SU'ESU'EGA FAASAMOA


VAVAE FOE

********************************

Simi ma lana taavale

Aoina mai e Sarah Chan Kau -Nusileta SAM 251-2004).

Ua sefulu ma le valu tausaga o Simi.  Ua fia mana’o lava Simi i se ta’avale e alu ai i le aoga.  Alu loa Simi fai i lona tama e fia mana’o ia i se ta’avale e alu ai i le aoga pe a fa’au’u o ia.  Fai ai loa lona tama, e tolu lava mea ia oute fia mana’o e te faia ona e maua ai lea o le ta’avale.  “Muamua, ia lelei ou togi   i le aoga, lona lua, ‘oti lou ulu aua ua sasa’o tele, lona tolu faitau le Tusi Paia mai le Kenese e tau i le Faaliga”.  Ua fai uma e Simi ia mea ae tasi lava le mea e le’i faia e ia, e le’i otiina e ia lona ulu.  Fesili loa le tama ia Simi, “Aisea le mea ua le ‘oti ai lou ulu”. Ae faimai Simi, “Na ou faitau i  le Kenese e o’o i le Faaliga, e leai ma se mea na ta’u mai ai sa ‘oti e Iesu lona ulu”. Fai atu loa ma le toeaiina, “Ia atali’i, fa’alogo mai oe, na ou faitau fa’atolu fo’i i le Tusi Paia, e leai fo’i se mea o ta’u mai ai, sa ti’eti’e Iesu i se ta’avale, na’o le asini sa ia ti’eti’e ai.”

Fale Lalaga ma Rambo

A o fao le fale lalaga a le tasi nuu tua i a latou galuega taulima, sa faateia ai i latou i le tu atu o se taulealea ma se TV ma le ata fou a Rambo latou te matamata ai. Mo ni isi o loomatutua sa iai, o le taimi muamua foi lea ua o latou vaaia ai i se TV. Ua tuu uma nei galuega a le fale lalaga ae matamata ia Rambo ma lana ata.

        A o tau tapena meatau a Rambo ina ua māe’a lana tauiviga ma ni isi o le ‘au Lusia, sa ia lē lagona atu ai isi ‘au Lusia o lo o mulimuli mai ona tua. O lea sa fao ai lava Rambo i teuga o ana meatau, ae lē iloa atu ai le ‘au vaega leaga ua lata mai. Ua iloa mai nei e le ‘au Lusia Rambo ma ua amata ona fuafua mai le latou fana i le tua o Rambo. I le taimi nei ua lē maunofo loomatutua o le falelalaga. E fetaui a le tau fana atu loa e le tasi o le ‘au Lusia ia Rambo ae valaau atu loa se tasi o loomatua, “Rambooooo, Rambooooo le tama lena i ou tuaaaa. Vaai le alii lena e i ou tuaaaa.”

Saunia e Brian Ueligitone  

Telefoni Vevela

      Ua te’i le fōma’i i le o’o atu o se tasi alii ua mu uma ona taliga e lua. Fesili atu loa le fōma’i, “O le a le mea ua tupu?”

      Amata faamatala loa ma le tala a si alii, “Se na ‘āuli lo’u ofuvae ae telefoni atu loa le isi alii ia a’u. Ua ou lē hello la i le telefoni ae ua mao lo’u aapa atu hello i le ‘āuli.” O le tali faatosotoso atu lea a le alii i le fōma’i.

      Lūlū loa le ulu o le fōma’i ma toe fesili atu, “Ia, a o le a le mea ua mu ai fua le isi ou taliga?”

      Lulu mai fo’i loa ma le ulu o si ali’i i le fōma’i ma tali atu, “Se, ua toe telefoni mai fo’i le alii lea sa telefoni muamua mai.”

Saunia e Hanna Seloti

 

 

********************************************** punatala: O le Uta a le Taulasea -SSI 2009

Malaga Muamua i le Vaalele

       O Sione o se taulealea e le i iu lelei lana aoga. I se tasi aso a o fai le galuega a Sione sa valaau atu ai lona tamā e sau, ma ta’u atu i ai o ia e malaga i Niu Sila i le vaiaso fou.

       Ua o’o i le aso o le a malaga atu ai Sione i  Niu Sila, ma ua lē lelei ni ana faamavaega ma le latou aiga ona o lona mimita o le a alu i le vaalele. Ua valaau nei le pasese, ma ua gasolosolo i luga le ‘aumalaga, ma i le o’o atu o Sione i luga o le vaalele sa faafeiloai ai o ia e teine o galulue ai.

        A o le i tuuvaa le malaga, sa faapea mai ai teine o le vaalele i le pasese, “Faamau tou fusipa’u faamolemole.” O lea na tago atu ai loa Sione i le fusipa’u ua matuā faamau. Ua te’i o ia i le valaau mai ia te ia, “Faamau lou fusipa’u ali’i faamolemole.” O lea na ia faalogo ai lava ma toe tago matuā faamau lona fusipa’u i le mea e gata ai. A o tau manavanava Sione i le fufusi o lona fusipa’u sa faateia o ia i le tu atu o le teine i ona luma ma fai atu, “Ali’i e, faamolemole faamau lou fusipa’u.”

         E le i toe iai lava se tala a Sione i lona faapea ane, “Oi siaula, e te vaai mai lava ua ou tau mole i le fufusi o lo’u fusipa’u, ae e te fai mai lava e toe faamau.”

         O lea na vaai atu ai loa le teine i le fusipa’u o Sione ma ata ma fai atu i ai, “Ali’i e, faamau le fusipa’u o le nofoa na e te nofo ai, ae le o le fusipa’u o lou ie faamolemole.” Se mea ana leaga o le malaga muamua i le vaalele.             Aoina mai e Lenda Ieremia

 O Mata’itusi o le A. T. K.

E toalua ni uo sa ola fa’atasi mai a o laiti. O le tasi o Tavita a o le isi o Tavai.  Na moe Tavita i le tasi po ona fai ai lea o lana  miti i  mataitusi e tolu, o le A.T.K.  Ona alu lea o Tavita fesili i le Faifeau. Sa fai ifo loa i ai le faifeau, o le uiga o le A– Alu, o le T– Tautua, a o le K– Keriso.  Alu loa Tavita  ua su’e fa’aa’oa’o, faafaifeau ma  maua ai ma lona nuu. Ua le iloa e Tavai le mea o le a fai. I le tasi po, sa miti ai fo’i Tavai i mataitusi ia e tolu, o le A.T.K. Sa ia alu atu fo’i ma faamatala ia Tavita lana miti. Ona fai atu ai loa lea o Tavita,”E tatau ona e alu e fesili i le faifeau i le uiga o na mata’itusi”.  Ae leai lava le fia poto o Tavai. Ua alu fo’i ia  ma su’e fa’aa’oa’o ma ua maua  lona nu’u.O le mea ua tupu, e ola lava le aulotu a Tavita, ae fa’alēlelei le aulotu a Tavai. Ona alu lea o Tavai ua toe fesili i le faifeau i le tasi aso, po o le a le mea ua eseese ai a laua miti ma Tavita.  Fai atu ai loa le faifeau,” E sesē lau galuega, o le uiga o le A– Alu, o le T– Totō, ae o le K– Kapisi”..    Pei ona faamatalaina i le EFKAS Hawaii i le 2004 ma faamauina e Sarah Chan Kau

O Vale i Luga o le Vaalele

Ua alu le faigamalaga a le 710 i luga o le ea, ma pe ā ma se maila le faigamalaga ae amata loa ona gatete le vaalele.     Ua le mautonu foi mafaufau a le ‘au ave vaalele. O le tau o lo o lagi lelei, o mea uma o le vaalele o lo o lelei uma ma e leai ma se faaletonu o le vaalele. A o le vaalele ua  matuā tete lava. Tulai le alii ave vaalele e siaki le pasese o le faigamalaga.

Ua matuā te’i lava le susuga a le ave vaalele, ina ua vaai atu o lo o fai mai taaloga a vale i totonu o le vaalele. Ua ita le alii ave vaalele ma ote i vale. “Sole a tou fia taaalo, o i fafo e  fai ai tou taaloga”. Ua leai se isi e toe pisa, ua na o le nonofo lava ma faamaga i le alii ave vaalele. Ua toe foi le alii  ave vaalele i lona nofoaga. E tusa ma se maila ona taunuu lea o le faigamalaga i le motu tuufua. Ua fifilemu mai le itu o le ‘au pasese ona fai mai lea o le isi ave vaalele, “faatali atu se i ou alu e siaki le ta ‘au malaga, ma faailoa ai o le a taunuu le faigamalaga”. Ua faateia lava le ave vaalele ina ua vaai atu ua leai ma ni vale i totonu o le vaalele vagana ai le toatasi o lo o faapupuu mai le tulimanu ma fusi lana mea taalo. Ua fesili le alii ave vaalele i le vale lea, “O fea isi vale”, ae tali atu le vale “o la e o atu i fafo e taaalo ai, ona toe o mai lea”.  Arnold Mata’ese  2006

Fa’atauga Sikoni i le McDonald 

E iai se tasi tamā matua na malaga i le McDonald i se tasi aso. E le i o’o atu i le faitotoa le toeaina ae masau mai si tama o le faleaiga sa tu i le faitotoa ma tatala tele i tua le faitotoa. “Afio mai i totonu tamā”. Ua savali faatino ‘ao atu i totonu le toeaina ma lana faamalu ma fesili i tau o le tele o mea’ai eseese o lo o lisi i luga o le laupapa o le faleaiga. Ua fafa le fesili i luga o le isi fesili. Na amata o matuā tausaafia uiga faaalia o teine o le faleaiga. Tusa pe atoa le 15 minute o fai fesili faapolofesa a le toeaina i mea’ai o le faleaiga. Na faateia nai teine i le fesili atu a le toeaina a Moso “E maua la gi kou sikogi?”  Tusia e Silipa Lopi 17 Fep 2008

Asiasiga 

            Ua alu le asiasiga a le faifeau i se  tasi o aso i totonu o le nuu. Ma ua faasolo le asiasiga a le faifeau i totonu o le nuu , ua taunuu atu i le fale o se aiga lē lolotu. Ona tu’itu’i atu lea o le faifeau ae sola le tamā i lalo o le laulau ‘ai, ma lana tala na fai i lona afafine, “ A fesili ifo le faifeau po o fea a’u fai i ai o a’u la e alu i Fagatogo. Na faapea ona tali le teineitiiti i le faifeau. Peitai sa iloa atu e le faifeau vae o le tamā o lo o aliali mai fafo o le laulau. Ona faapea lea o le tala a le faifeau i le teineitiiti, “ Fai i lou tamā a alu i Fagatogo, alu ma ave ona vae”.  Aoina mai e Malo Apelu 2004

O le aitu

Ua te’a le afa o le sefululua i le po ma ua taaligoligoa le po. Ua leai se mea e toe gāsē. Sa faateia la’u moe ina ua fagufagu a’u e si o’u uso laitiiti ma faapea mai, “O le aitu, o le aitu.” Sa ou te’ vave a’e i luga ma ou vaai atu i le faamalama ae maalo ane se mea e foliga e iai vae ae leai se ulu. Na ou lagona le fefe peitai sa ou iloa o lo o leoleo mai le Atua i si o matou aiga. Na ou aapa lemu a’e i le maa tatao tainamu ma alu loa ma la’u togi e le i toe faatali. Na maua tonu lava le aitu a o tau maulu i le tainamu a na i ou uso. O se mea na faateia ai a’u ona o le eē a le aitu fai mai, AUOI! Ta fia ola! Ua alu i le atoa le aitu ina ua pa tonu le maa i lona ulu na pulou i le ie. Na tēte’i i luga lo matou aiga, ae fa’apea mai si ou tei laitiiti, “Fa’ato’ā ou faalogo lava lea i se aitu ua fia ola!” Na ou ata ma fai atu i si o’u tei, “Suga, e le o se aitu, o le tamaloa o le isi aiga e tuaoi o tatou fale.  Alice Maiava

  Apu

Sa iai ni tama talavou toalua e igoa ia Siaosi ma Ualesi na o e savavali, ma na la tau atu ai i ni apu o lo o fola mai lalo o le laau apu. E tasi lava le apu lapoa a o isi e laiti. O le alii o Siaosi e vave tele lana gaioi ma sa ia  tago atu i le apu lapoa ma ‘ai faavave uma le apu, a o si alii o Ualesi, sa o’o lava ona ia ‘ai ia fua laitiiti. Ua ita nei Ualesi ma ua faapea atu  “Siaosi! Ua matuā lē faaaloalo tele lau mea lea na fai. Ana ou taunuu muamua mai, ou te tuua lava mā oe le apu lapoa.” O Siaosi lenei ua te’i ma faapea atu loa “Aisea la e te tomumu ai? O lena ua e maua le mea na e manao i ai.” 

O le Supokako ma le Olomatua

I le tausaga e 1962, sa iai le pasi e sau mai Poloa e alu i Fagatogo. O taimi na e na o le tasi lava le pasi e fealua’i i le va o Poloa ma Fagagoto. O aso fo’i na e tau leai ni tagata e nonofo i Tutuila. O le pasi e iai lona supokako po o le tagata lea na te faatonutonua le pasese ma vaai le uta o le pasi. Sau loa le pasi i le isi taeao, ua amata ona tumu i tagata. Ua sii le isi vaega i luga o le isi vaega  ma ua leai se nofoa o totoe. Ua o’o mai nei le pasi i Nuuuli ae feosofi a’e ai le isi ulugalii papalagi. Ua o ane loa nonofo i le nofoa o lo o i tua o le avepasi. Ae oso a’e ma le olomatua, ua leai se avanoa fai atu loa le tina i le supokako, “eh! Fai i lulugali’i papalagi e si’i le isi”. Ua le iloa e le supokako le mea o le a fai. Ua tete’i le pasese i le oso atu o le supokako ma fai atu i le palagi, “hey man! double your girl”.       ~Sauileone Pouli

 

 

Make a Free Website with Yola.